TOP 5 OBITELJSKIH IZLETNIČKIH LOKALITETA U HRVATSKOJ

Top 5 obiteljskih izletničkih lokaliteta u Hrvatskoj. Proljeće je tu, u to nema dileme. Ono nam donosi želju da se pokrenemo, da posjetimo neka mjesta koja još nismo vidjeli ili im se rado vraćamo. Izabrali smo pet obiteljskih izletničkih lokaliteta, na kojem će uživati svi članovi obitelji. Nezahtjevni, a predivni.

PARK-ŠUMA JANKOVAC, PARK PRIRODE PAPUK 

Putem grofa Jankovića, putem mira i ljepote na slavonskoj planini

Jedna od najpoznatijih poučnih staza i papučkih izletišta jest u Park-šumi Jankovac, u sklopu Parka prirode Papuk. Do nje ćete doći skrenete li s Podravske magistrale između Slatine i Orahovice, u smjeru Slatinskog Drenovca. Izletište je vrlo popularno, kako među planinarima tako i kod obitelji s djecom, za vlasnike pasa, umirovljenike i one lošije kondicije, ali i za školske grupe. Nije ni čudo da se nalazi u top 5 obiteljskih izletničkih lokaliteta u Hrvatskoj

Planinarski dom “Jankovac“ i izletište u njegovom okruženju, gdje možete provesti dan roštiljajući, na obiteljskom pikniku, smjestili su se nadmorskoj visini od 475 metara. Ova zaravan sa svih strana omeđena šumom, uz planinarski dom, sadrži i izvor, živopisna jezerca puna ribe, a “skriva“ i impozantan 35-metarski slap Skakavac.

Počevši od jezeraca pa završivši sa Skakavcem poučna Grofova staza, osim u vidu planinarskih puteva, konstruirana je u vidu brojnih stuba, pješačkih drvenih mostića i rukohvata.

Stazu prate poučne table koje tumače prirodne i kulturno-povijesne znamenitosti lokacije. Usponom iznad jezera tako ćete naići na spilju sa sarkofagom grofa Jankovića, kao na i spilju hajduka Maksima Bojanića.

No, na kružnoj stazi duljine 2260 metara, Jankovićeva grobnica nije jedini grob. Tu je i takozvano Staklarsko groblje, gdje su pokopani prvi stanovnici ove doline – staklari doseljeni krajem 18. stoljeća s područja današnje Austrije.

Posljednja atrakcija na stazi je Skakavac, najveći i najpoznatiji slap u Slavoniji. Koji će ipak, svoju raskoš pokazati ovisno o godišnjem dobu i količini padalina. Nad završni dio staze nadvijaju se živopisne stijene. Da biste svoju šetnju od neka dva sata, zaokružili ponovno na izletištu u planinarskom domu.

Za izletnike na sportskoj stazi bit će prikladna i ležerna sportska odjeća i obuća. Ipak, za a avanturiste na brojnim planinarskim, biciklističkim i konjičkim stazama koje se protežu iz ovog ishodišta, bit će potrebna konkretnija oprema.

Iz “dvorišta“ planinarskog doma možete se zaputiti i u ozbiljnije planinarske avanture. Poput uspona na samo četiri kilometra udaljenu atraktivnu Ivačku glavu (913 m). Istoimeni najviši vrh planine (Papuk 953 m), udaljen je osam kilometara od Jankovca.  A s oba ova vrha pruža se pogled koji oduzima dah.

DVORAC TRAKOŠĆAN I PUT VILA

Bajkoviti dragulj kontinentalne Hrvatske

Velik dio nas u svojim je djetinjim očima (d)oživio bajku kad je na školskom izletu prvi put prošetao pravim dvorcem i njegovim okruženjem. Zagorski biser Trakošćan još je uvijek jedan od najatraktivnijih dvoraca u zemlji, ali i Europi. Stoga, priuštite i vi svojim najmlađima bajku te ih povedite u otkrivanje tajni dvorskih odaja. Ali i u šetnju s vilama poučnom stazom oko Trakošćanskog jezera.

I Trakošćan se smjestio u top 5 obiteljskih izletničkih lokaliteta u Hrvatskoj. Utvrđen na brežuljku 250 metara visokom, uzdiže se iznad predivne pejzažne park-šume s umjetnim jezerom. Neposrednu okolicu dvorca čine livade, grupacije drveća i grmlja te vrtni objekti stopljeni u skladnu hortikulturnu cjelinu. Romantičarski perivoj dijelom je načinjen iz autohtone šume hrasta kitnjaka i običnog graba, ali u njemu su posađene i različite rijetke i egzotične vrste drveća.

Prepoznatljivost Trakošćanu daje veliko romantično jezero, dugo oko kilometar i pol, površine oko 17 hektara. Zimi se površina jezera zaleđuje te takva ostaje i do tri mjeseca, što posebno pridonosi slici zimske idile.

Osim funkcije ribnjaka, jezero je služilo i kao dekorativni element uobičajen u romantičarskoj parkovnoj arhitekturi. Uz samo jezero uređene su pješačke staze, koje taj prostor pretvaraju u prekrasno, jedinstveno šetalište.

“Put vila“ još je jedno obilježje koje priča o bajkovitosti ove lokacije, okružene predivnom prirodom. Poučna je to staza oko Trakošćanskog jezera, koja pruža uvid u prirodne vrijednosti park-šume i okolnog područja.

Uz laganu šetnju, za otprilike dva sata može se razgledati staza u cijeloj svojoj dužini od pet kilometara. Na njoj se nalazi 20 poučnih točaka, kao i ribarska kućica, uređena kao info-točka namijenjena predahu za vrijeme šetnje.

Dolina Bednje, lingvistički i klimatski specifično područje, sa svih je strana okružena i zatvorena gorama. Ivanščicom (1061 m), Strahinjčicom (847 m), Maceljskom gorom (715 m) i Ravnom gorom (686 m). Što će reći, i brojnim planinarskim stazama tragom kojih se možete zaputiti u ambiciozniju planinarsku avanturu. Ili, pak, na biciklističku vožnju te paragliding. Pa čak i alpinističko penjanje stijenama Velike pećine na Ravnoj gori, koja se smatra posljednjim ogrankom Alpa.

KANJON VELIKA PAKLENICA, NACIONALNI PARK PAKLENICA

Osvježavajući zaklon u bujicom isklesanom kanjonu

Kanjoni Velika i Mala Paklenica smjestili su se u neposrednoj blizini naselja Starigrad, u Zadarskoj županiji. Dio su južnovelebitskog Nacionalnog parka Paklenica koji se prostire na površini od 95 kvadratnih kilometara. A obuhvaća i najviše vrhove Velebita – Vaganski vrh (1757m) te Sveto brdo (1753 m).

Prepoznatljivi duboki kanjoni Velika i Mala Paklenica okomito su urezani u južne padine Velebita. A svoje su specifično geomorfološko obličje zadobili zahvaljujući njihovim istoimenim bujičnim tokovima. Tu se na relativno malom području susreće iznimno bogatstvo stjenovitih oblika, raznolik biljni i životinjski svijet te atraktivni krajolici i netaknuta priroda.

Dok je kanjon Male Paklenice suroviji te iziskuje nešto bolju fizičku spremu i “četveronoško“ penjanje kamenim gromadama njenoga kanjona. Kanjon njene velike “sestre“ ipak je pitomiji, uređeniji i prilagođeniji posjetiteljima svih fizičkih mogućnosti.

Dolina Velike Paklenice duga je 14,5 kilometara. Zbog vodonepropusne litološke podloge, od izvora Velike Paklenice, voda u koritu kanjona prisutna je tijekom cijele godine. Od Anića kuka do Marasovića dužinom tri kilometra ona ima izrazite kanjonske značajke – uska je nekoliko desetaka metara i duboka do 400 metara.

Urušeni stijenski blokovi djelomično su zagradili kanjon što uvjetuje formiranje brzaka i manjih slapova. Riječ je o prostoru izuzetne geomorfološke vrijednosti, koje slovi kao najatraktivnije hrvatsko penjalište, poznato penjačima diljem Europe i šire.

Na području Nacionalonog parka postoji 150-200 kilometara staza i putova – od turističkih do planinarskih, koji vode do najviših velebitskih vrhova. Za vaš obiteljski izlet idealno je zaputiti se pješice iz kanjona, od njegovog ulaza do šumarske kuće “Lugarnice“ i planinarskog doma ili, pak, do špilje Manita peć.

Pješačenje je jedini način da upoznate Paklenicu, a putovi u Parku obilježeni su tablama te markirani planinarskim oznakama. Iako su ove dvije rute relativno niske zahtjevnosti te će vam za prolazak svakom od njih trebati do dva sata, u obzir uzmite i vrijeme potrebno za povratak.

Za planiranje rute i orijentaciju preporučeno je koristiti Interaktivnu planinarsku kartu Hrvatske Hrvatskog planinarskog saveza, s koje možete skinuti i GPX tragove pojedinih planinarskih staza.

VELIKO I MALO JEZERO, NACIONALNI PARK MLJET

Opojna šetnja rajem na zemlji

Nacionalni park Mljet zauzima sjeverozapadni dio Mljeta, najjužnijeg otoka dalmatinske obale. Zasluženo se nalazi u top 5 obiteljskih izletničkih lokaliteta u HrvatskojPruža se paralelno s poluotokom Pelješcem od kojega ga odvaja Mljetski kanal širine osam kilometara. Također, tu je i blizina Dubrovnika te otoka Korčule.

Specifičnost ovog nacionalnog parka je mirisna zelena oaza borova koja se nadvija nad kilometrima dugu pješačko-biciklističku stazu oko poznatih mljetskih jezera. Iako se pejzažno doživljavaju kao jezera, Veliko i Malo jezero zapravo su duboki morski zaljev nastao povišenjem razine mora te ispunjen slanom vodom.

More iz Solinskog kanala u Veliko jezero ulazi uskim prolazom nazvanim Veliki most. Njegova površina iznosi 145 hektara, a dužina njegove obale je veća od devet kilometara koju cijelim putem prati pješačko-biciklistička asfaltirana staza.

Također, s nje se može skrenuti markiranom planinarskom stazom na neke od mljetskih vrhova i krševitih vidikovaca. Najbliži ponad jezera vrhovi su Veliki Gradac (157 m) te Montokuc (256 m).

A najkraća je lagana planinarska staza Konštar koja se proteže 300 metara duž obale, od Pristaništa do Babinih Kuća. Na cijelom otoku ima 11 planinarskih markiranih staza, a najduža je Mljetska planinarska obilaznica 43 kilometra dužine.

Posebno idiličnoj slici ove oaze pridonosi otočić Sveta Marija, smješten unutar Velikog jezera. Na njemu se uzdiže istoimena crkva te benediktinski samostan kao savršena razglednica NP-a Mljet. Do otočića se može doći brodicom Nacionalnog parka koja vozi svakih sat vremena s Malog mosta i Pristaništa. Također, moguće je doći i kanuom ili kajakom koji se mogu iznajmiti na Malom mostu.

Malo jezero je u kopno najuvučeniji dio sustava jezera, a s Velikim je jezerom povezano plitkim i uskim kanalom. Kroz njega se izmjenjuje more pod utjecajem plime i oseke. Iznad kanala izgrađen je kameni most nazvan Malim mostom. Obale Malog jezera vrlo su razvedene i raskošno obrasle gustim krošnjama borova koji se prostiru do samog mora.

Malo jezero djelomično okružuje 700 metara makadamske staze. Površina jezera iznosi 24 hektara, te zbog slabe izmjene mora u njemu ono ima svojstvo lagune.

TOP 5 OBITELJSKIH – PJEŠAČENJE PAZINOM I OKOLICOM, SREDIŠNJA ISTRA

U top 5 obiteljskih izletničkih lokaliteta u Hrvatskoj smjestili smo Iatru. Za hrvatski poluotok Istru dobro znamo da su ljepote njegove obale samo pola priče. Sigurno ste viđali fotografije pitoresknih srednjovjekovnih gradića koji se pružaju uvis na brežuljcima unutrašnjosti Istre, te slušali priče o njihovoj bajkovitosti i neodoljivom šarmu.

Nastali su kao srednjovjekovna utvrđena naselja na uzvisinama i vrhovima brežuljaka – najmanji grad na svijetu Hum, po zvjezdarnici svjetski poznat Višnjan, dom Velog Jože i filmskog festivala Motovun, Labin u kojemu su rudari osnovali republiku i niz drugih.

Mi ćemo vas prošetati okolicom Pazina, grada gdje je pisac Jules Verne svoga junaka zatočio u tamnicu iznad pazinskoga ponora. Naime, Pazin je isprepleten mrežom poučnih i planinarskih staza te nizom pravaca koji vode od Pazinske jame, preko “pazinskih bregi“ pa do Pazinskog krova.

Velebna Pazinska jama je poučno-pješačka staza duga tek 500 metara unutar kojih nudi prizore koji oduzimaju dah. Započinje ispod pazinskog Hotela Lovac (iza zipline starta), a vodi vas kroz dio grandioznog prirodnog kanjona do vidikovca «Piramida».

Staza koja svom svojom dužinom prolazi hladovinom, opremljena je višejezičnim panoima koji nude dodatna objašnjenja o fenomenu krša, hidrografiji, biljnom svijetu ponora, legendama, istraživanjima i hrabrim istraživačima.

Pješačka staza Dolinom mlinova, pak, vodi od Pazina do vodopada Pazinski krov (800 metara udaljensti) i Zarečki krov (3,2 kilometra daleko). Staza nije markirana te je izrazito sjenovita. Na kartama je često označena kao Rimski put.

Od Pazinske jame do Pazinskog krova

Nakon stotinjak metara, u najnižoj točki puta odvaja se lijevo kroz šumu odvojak koji će Vas dovesti ravno u vodopad Pazinski krov. Ako je vrijeme vlažno i staza blatnjava bolje je nastaviti Rimskim putem dalje. Sredinom ljeta Pazinski krov često presuši. No time ćete dobiti priliku izbliza promotriti ostatke mlina plemićke porodice Rapiccio koji se nalazio ispod samog vodopada.

Pazinska je okolica bogata slapovima pa je tako opisan i pravac Pazin – Grdoselo – Veliki slap. On vodi do Velikog slapa, a iza njega na kilometar međusobne udaljenosti do još dva. No prije toga moramo doći u Grdoselo, sedam kilometara od Pazina, i usput posjetiti crkvu Imena Marijina. Gdje se čuva “Grdoselski ulomak” iz 12. stoljeća, jedan od najstarijih hrvatskih glagoljskih spomenika.

Još su tri pravca koja vas vode na put oko Pazina. No te staze iznose po desetak kilometara uz 300-tinjak do više od 500 metara uspona, što ih čini stazama srednje zahtjevnosti. Za obići njihove znamenitosti u vidu slapova i raznih crkvica morat ćete izdvojiti od dva i pol do tri i pol sata.

Svaki od pravaca označen je crveno-bijelim planinarskim markacijama te pripadajućim brojevima. 711 za stazu Pazin – Beram – Pazin, 712 za šetnju “Po Pazinskih bregi”. Dok ćete za posjet crkvi Majke Božje na Placu, u Gračišću, iz Pazina morati slijediti brojku 714. Kad se zaputite u nacionalne parkove i parkove prirode (kao i dvorac) budite spremni za plaćanje dnevne karte. A ukoliko posjedujete planinarsku iskaznicu, u pravilu možete ostvariti popust.