Sadržaj
Planinarenje i alpinizam
Neke planinarske staze osvajaju pogledima, neke vrhovima, a neke jednostavno osjećajem da ste tijekom jednog dana doživjeli mnogo više nego što ste očekivali. Upravo su zato kružne planinarske staze među omiljenim izborima brojnih planinara. Za razliku od ruta na kojima se vraćate istim putem. Kružne staze omogućuju da tijekom cijelog izleta otkrivate nove krajolike, vidikovce i prirodne zanimljivosti. Takvi izleti često pružaju raznolikiji doživljaj prirode, a osjećaj istraživanja prati vas od prvog do zadnjeg kilometra. Mnoge kružne rute u Hrvatskoj mogu se obići tijekom jednog dana. Zbog toga su idealan izbor za vikend bijeg iz grada, aktivan odmor ili jednodnevnu avanturu s obitelji i prijateljima.
Na ovom popisu nalaze se neke od najljepših kružnih planinarskih staza u Hrvatskoj. Uz nekoliko dobro poznatih klasika, izdvojili smo i manje razvikane rute koje će vas odvesti do impresivnih vidikovaca, skrivenih uvala i planinskih vrhova. Dio staza prolazi uz more pa izlet možete spojiti s kupanjem, dok se neke nalaze u šumskim predjelima koji i tijekom ljeta pružaju ugodniji zaklon od sunca.
Kako sigurno planinariti tijekom ljeta
Kružne staze često podrazumijevaju cjelodnevni boravak u prirodi. Zbog čega je dobra priprema posebno važna tijekom ljetnih mjeseci. Prije polaska provjerite vremensku prognozu. Izbjegavajte planinarenje tijekom toplinskih valova, ili dana kada su izdana upozorenja na ekstremne temperature. Na dulje izlete preporučuje se ponijeti najmanje tri litre vode po osobi, a tijekom zahtjevnijih uspona i više. Korisno je sa sobom imati energetske međuobroke, pokrivalo za glavu, sunčane naočale i kremu sa zaštitnim faktorom. Jednako važna je i funkcionalna odjeća koja učinkovito odvodi vlagu. Kvalitetna planinarska obuća pruža stabilnost na različitim vrstama terena. Ako je moguće, planinarenje započnite rano ujutro, kako biste najveći dio uspona odradili prije najtoplijeg dijela dana. Tijekom ljeta posebno su ugodne staze koje prolaze kroz šumu ili uz obalu. Gdje povremeni povjetarac i hladovina mogu znatno olakšati boravak na otvorenom.
Poluotok Lopar, Rab
Ako tražite kružnu stazu koja spaja hodanje uz more, atraktivne vidikovce i brojne prilike za kupanje, teško ćete pronaći bolji izbor od poluotoka Lopar na otoku Rabu. Ovaj dio otoka potpuno se razlikuje od ostatka Raba. Umjesto gustih šuma i kamenitih obala, ovdje vas čekaju pješčane plaže, zanimljive stijenske formacije. I krajolik koji na pojedinim dijelovima podsjeća na mediteransku pustinju.
Posebnost ove rute je što gotovo cijelim putem prati obalu te prolazi pokraj nekih od najljepših rapskih plaža i uvala, uključujući Saharu, Ciganku, Dubac i Sturić. Tijekom toplijih mjeseci izlet lako možete pretvoriti u kombinaciju planinarenja i kupanja. Dok izvan sezone pruža potpuno drugačiji doživljaj jer većinu staze često imate samo za sebe. Ruta nije tehnički zahtjevna, ali zbog kamenitih i makadamskih dionica zahtijeva kvalitetnu obuću.
Dužina staze iznosi približno 11 kilometara, uz oko 270 metara uspona. Za obilazak je potrebno između tri i četiri sata laganog hoda, ne računajući zaustavljanja na plažama i vidikovcima.
Veliki Risnjak, Crni Lug
Kružna staza iz Crnog Luga jedan je od najljepših načina za upoznavanje Nacionalnog parka Risnjak. Ruta povezuje neke od najpoznatijih lokaliteta parka, uključujući Horvatovu stazu, Schlosserov dom i Medvjeđa vrata. Prolazi se kroz guste bukove i jelove šume po kojima je Risnjak poznat. Upravo ta kombinacija netaknute prirode, planinskog ugođaja i osjećaja udaljenosti od civilizacije čini ovu stazu jednom od najposebnijih u Gorskom kotaru.
Posebnost kružne ture je što uspon vodi slikovitom Horvatovom stazom do Schlosserovog doma, dok se povratak odvija preko Medvjeđih vrata, zanimljivog prolaza između stijena, zbog čega tijekom cijelog izleta otkrivate različite dijelove parka.
Oni koji žele dodatni izazov mogu od planinarskog doma produžiti i do vrha Veliki Risnjak na 1528 metara nadmorske visine, jednog od najljepših vidikovaca u Hrvatskoj. Osnovna kružna ruta duga je oko 17,5 kilometara i zahtijeva oko šest sati aktivnog hodanja, dok se s usponom na vrh trajanje izleta dodatno produžuje. Zbog dužine i visinske razlike ova se staza preporučuje planinarima s nešto boljom kondicijom.
Osorščica, Lošinj
Osorščica se s razlogom ubraja među najatraktivnije otočne planine u Hrvatskoj. Ova krška planina dominira sjevernim dijelom Lošinja, a njezin najpoznatiji vrh Sveti Mikula pruža jedan od najimpresivnijih pogleda na hrvatskim otocima. Posebnu čar ovoj turi daju planinarski dom Sveti Gaudent, smješten na jednoj od najljepših lokacija na otoku, te hodanje grebenom Osorščice koje gotovo cijelim putem prati otvoreni pogled prema moru.
Za kružni izlet najbolja je kombinacija uspona iz Osora preko planinarskog doma Sveti Gaudent do vrhova Televrina i Sveti Mikula, a zatim spuštanje prema Nerezinama. Povratak do Osora moguć je pješice uz more ili lokalnim stazama preko Velog Halmca i Velikog Tržića, čime dobivate raznoliku cjelodnevnu rutu bez vraćanja istim putem. Ovisno o odabranoj varijanti, potrebno je računati na oko 19 kilometara hodanja i nešto manje od 600 metara uspona. Riječ je o izletu za planinare dobre kondicije, no tehnički nije zahtjevan te predstavlja jedan od najljepših načina za upoznavanje planinarske strane Lošinja.
Suhi vrh i Babin grob, Učka
Ako tražite kružnu stazu koja spaja ozbiljan planinarski izazov i neke od najljepših vidikovaca na Kvarneru, teško ćete pronaći bolji izbor od rute koja iz Lovranske Drage vodi prema Suhom vrhu i Babinom grobu. Za razliku od popularnog Vojaka, ova dionica prolazi manje posjećenim dijelovima Parka prirode Učka te pruža osjećaj mira i divljine koji je danas sve teže pronaći. Posebno se ističu panoramski pogledi na Kvarnerski zaljev, otoke, Učku i njezine travnate grebene, a mnogi planinari upravo Babin grob smatraju jednim od najljepših vidikovaca na cijeloj planini.
Kružna ruta započinje u Lovranskoj Dragi te preko prijevoja Vrata vodi na Suhi vrh, drugi najviši vrh Učke, nakon čega se nastavlja prema sedlu pod Vojakom i Babinom grobu. Veći dio staze prolazi kroz šumu pa je ugodna i tijekom toplijeg dijela godine, dok završni dio izleta otkriva slikovite livade, suhozide i planinsko sklonište Babino sklonište. Ruta je duga oko 12,5 kilometara te svladava gotovo 1000 metara visinske razlike, zbog čega je prikladna za planinare u dobroj kondiciji. Za obilazak je potrebno oko šest sati hodanja s kraćim pauzama.
Velička gradina, Lapjak i Jankovac, Papuk
Papuk je možda najveće iznenađenje među hrvatskim planinama. Iako mnogi Slavoniju i dalje povezuju prvenstveno s ravnicama, ova kružna staza pokazuje sasvim drugačije lice ovog dijela Hrvatske. Ruta povezuje srednjovjekovnu Veličku gradinu, vidikovce na Tauberovim stijenama, vrhove Lapjak i Nevoljaš te jedno od najljepših izletišta u Hrvatskoj Jankovac. Upravo zbog te kombinacije prirodnih ljepota, povijesti i raznolikog terena ova se staza ubraja među najatraktivnije planinarske ture na Papuku.
Posebnost rute je što se povratak odvija drugom stazom preko Jezerca i doline Duboke pa tijekom cijelog izleta otkrivate nove krajolike. Nakon zahtjevnijeg prvog dijela nagrada stiže na Jankovcu, gdje vas čekaju jezera, slap Skakavac i planinarski dom. Kružna staza duga je oko 17 kilometara te svladava približno 850 metara visinske razlike. Za obilazak je potrebno između pet i pol i šest sati hodanja, zbog čega se preporučuje planinarima s nešto boljom kondicijom koji traže cjelodnevni izlet u prirodi.
Staza Izvor voda, Saborsko
Među manje poznatim kružnim stazama u Hrvatskoj posebno se ističe staza Izvor voda u okolici Saborskog. Ova ruta prolazi kroz netaknutu prirodu Male Kapele, uz izvore, potoke i guste šume koje stvaraju dojam da se nalazite daleko od svih prometnica i naselja. Posebnu vrijednost stazi daje velik broj izvora i vodnih lokaliteta po kojima je i dobila ime, a cijelim putem prati vas osjećaj mira koji je danas sve teže pronaći na popularnijim planinarskim odredištima.
Kružna ruta duga je oko 13 kilometara i za njezin obilazak potrebno je približno četiri sata hodanja. Tehnički nije zahtjevna pa je prikladna i za planinare početnike te aktivne obitelji, dok iskusnijim planinarima može poslužiti kao ugodan cjelodnevni izlet. Veći dio trase prolazi kroz šumu, što je čini odličnim izborom i tijekom toplijih mjeseci godine.
Terra Magica, Rabac
Terra Magica jedna je od onih staza koje na najbolji način pokazuju zašto je Istra toliko omiljena među planinarima. Ova kružna ruta povezuje guste šume, povijesne lokalitete, vidikovce i neke od najljepših uvala istočne obale Istre. Tijekom jednog izleta upoznat ćete sasvim različita lica Rapca i njegove okolice, od ostataka stare crkvice svetog Hadrijana i mjesta Gondolići pa sve do skrivenih plaža i uvala uz more.
Posebna vrijednost ove staze je završni dio koji prati obalu i prolazi pokraj uvala Prtlog, Šeničina i Remac te nekadašnje Teleferike, zbog čega se tijekom toplijih mjeseci planinarenje može lako spojiti s kupanjem. Veći dio trase prolazi kroz hladovinu šume, a uspon je ravnomjerno raspoređen pa staza nije tehnički zahtjevna. Terra Magica duga je gotovo 14 kilometara te svladava oko 500 metara visinske razlike. Za obilazak je potrebno između četiri i pet sati, što je čini odličnim izborom za cjelodnevni aktivni izlet u prirodi.
Veliki Golić i Goljak, Velebit
Ako ste već prošli najpoznatije velebitske klasike i tražite mirniju stazu daleko od većih gužvi, kružna ruta na vrhove Veliki Golić i Goljak odličan je izbor. Ova manje poznata tura vodi kroz jedan od najljepših dijelova sjevernog Velebita, u blizini planinarske kuće Alan i Premužićeve staze. Veći dio rute prolazi kroz šumu i travnate velebitske proplanke, zbog čega je ugodna i tijekom toplijih ljetnih mjeseci.
Kružna staza vodi preko vrhova Veliki Golić i Goljak, a potom se spušta prema području Mrkvišta i vraća alanskom cestom do početne točke. Ruta je duga nešto više od 14 kilometara te svladava oko 700 metara visinske razlike. Za obilazak je potrebno oko pet sati hodanja, a staza tehnički nije zahtjevna pa je prikladna za planinare prosječne kondicije koji žele provesti cijeli dan na Velebitu bez zahtjevnih penjačkih dionica. Upravo zbog manje posjećenosti i raznolikog terena mnogi je smatraju jednim od skrivenih dragulja ovog dijela planine.
Viševica i Strilež, Gorski kotar
Među brojnim planinarskim vrhovima Gorskog kotara Viševica zauzima posebno mjesto. Često je nazivaju prirodnim amfiteatrom jer se s njezina vrha otvara jedan od najširih i najljepših pogleda u ovom dijelu Hrvatske. No, ljepota ove kružne ture ne krije se samo u završnom vidikovcu. Ruta preko Strileža i Viševice spaja guste goranske šume, grebenske dionice i otvorene planinske travnjake te pruža osjećaj potpune uronjenosti u prirodu.
Kružna ruta započinje kod Vagabundine kolibe u mjestu Ravno te vodi preko vrha Strilež do Viševice, jednog od najljepših vidikovaca Gorskog kotara. Posebno je dojmljiv trenutak izlaska iz šume na vršnu livadu Viševice, kada se odjednom otvara pogled prema Velebitu, Bjelolasici, Risnjaku, Učki i kvarnerskim otocima. Staza je duga oko 13,5 kilometara te svladava gotovo 700 metara visinske razlike. Za obilazak je potrebno nešto više od četiri sata hodanja, a zbog dužine i uspona preporučuje se planinarima dobre kondicije koji traže cjelodnevni izlet u prirodi.
Kružne planinarske staze među najboljim su načinima za upoznavanje prirodnih ljepota Hrvatske. Svaka od njih nudi drugačiji doživljaj, od skrivenih šumskih putova i planinskih vrhova do morskih uvala i povijesnih lokaliteta. Upravo je ta raznolikost najveća prednost kružnih ruta jer tijekom jednog izleta neprestano otkrivate nove krajolike i sadržaje.
